Boris T. Matić: Na ZFF ćemo prikazati davno izgubljeni, najstariji pronađen film o Zagrebu

Boris T. Matić

Četrnaestog studenog počinje 13. izdanje Zagreb film festivala, najvećeg filmskog festivala u Hrvatskoj.

Kroz osam festivalskih dana moći ćemo pogledati izbor iz suvremene svjetske kinematografije. Festival se ove godine održava malo kasnije nego obično, a tu su i druge novosti, o kojima smo razgovarali s direktorom Festivala Borisom T. Matićem.

Zbog čega ste se odlučili pomaknuti festival sa 10. na 11. mjesec?
Standardno smo bili u trećem tjednu 10. mjeseca, no zbog usklađivanja sa drugim festivalima poput Venecije, Toronta i San Sebastiana koji se događaju u devetom mjesecu malo smo se pomaknuli da bismo mogli s tih festivala uzeti što friškije naslove za zagrebačku publiku. Iako je 13. festival nismo stavili početak na petak 13., iako nam je to super sretan broj. Tako ćemo od 14. do 22. studenog na šest lokacija prikazati trinaest programa, 110 filmova i puno događanja. Glavno mjesto događanja nam je Kino Europa, jer se u njemu odvija Glavni natjecateljski  program, tu je standardno Kino Tuškanac, Zagrebački plesni centar, Akademija dramske umjetnosti, KIC i Muzej suvremene umjetnosti.

Ove godine je na programu rekordan broj dugometražnih igranih filmova, ali više nema dokumentarnih filmova. Znači li to Zagreb film festivala odsad postaje festival igranog filma?
Kad smo počinjali 2003. koncept nam je bio da u natjecateljskom programu predstavljamo nove snage. Tako smo ih predstavljali u svim formama u dugometražnim i kratkometražnim, igranim i dokumentarnim. 2003. ni jedan takav festival nije postojao u Zagrebu i imali smo normalno super posjećene dokumentarce. Tijekom godina su nas ljudi počeli više percipirati kao festival novoga igranog filma. Pojavio se ZagrebDox, pojavile su se druge niše u kojima se prikazuje dokumentarni film i mi smo se odlučili isključivo koncentrirati na igrani. S tim da ćemo ove godine imati jedan novi program Making of. Ti se filmovi obično nalaze na DVD-ovima, ali ljudi danas sve manje uzimaju DVD u ruke. Tako smo kroz te filmove o nastanku filma spojili našu ljubav prema dokumentarnom filmu s igranim filmom. Prikazivat ćemo tu kako je nastao film Karaula, pa TV reportažu sa snimanja Bitke na neretvi, a tu je i making of jednog filma koji nikad nije dovršen.

U Glavnom međunarodnom natjecateljskom programu očekuje nas priličan broj potencijalnih kandidata za “neengleskog“ Oscara. Na programu je i pobjednik Zlatnog lava, film Izdaleka te dobitnika Grand Prixa u Cannesu, Saulov sin. Šuška se da bi upravo on mogao osvojiti Oscara. Slažete li se s tim ili vidite zlatni kipić u nekim drugim rukama?
Imamo još kandidata za Oscarovsku nominaciju na programu, češkog, bosanskog, islandskog i danskog. Saulov sin je jedna moćna drama povijesne tematike koja je osvojila tri nagrade u Cannesu. Radi se o ljudima koji su u logorima smrti za Drugog svjetsko rata usmjeravali ljude koji su išli u plinske komore. Vrlo je specifično snimljen film i osvojio je već dosta nagrada te je lako moguće da će to ostaviti jak utjecaj na članove Američke akademije.

Koji nas još filmovi očekuju u Glavnoj dugometražnoj konkurenciji?
Između ostalih tu je debitantski film Ines Tanović Naša svakodnevna priča s Uliksom Fehmiuom, Emirom Hadžihafizbegovićem, Ninom Violić i Goranom Bogdanom. Zatim sjajan danski film Rat, vrlo zanimljiva perspektiva što se događalo u Afganistanu kroz suđenja u Danskoj. Izdvojio bih divan film Tanna. Australski film, ljubavna priča poput Romea i Julije u kojoj glume naturščeci iz plemena Vanuatu, to je otok u Pacifiku. Ljudi koji su režirali film prvo su snimali dokumentarac o plemenima koji tamo žive. Snimili su igrani film po istinitoj priči o ljubavi između članova dvaju plemena koja je izazvala frku. Film je prikazan u Veneciji i sjajno izgleda. Najstariji film koji ćemo prikazat je iz 2014., estonski film, nešto što dosad naša publika nije vidjela, vrlo je poetičan i lijep. Na našim stranicama nalaze se rasporedi, opisi i foršpanovi, pa je najbolje kad gledatelji odu na njih i sami vide što ih najviše zanima.

Boris T. Matić

Na Festivalu ćemo izvan konkurencije moći pogledati i treći nastavak omnibusa Zagrebačke priče. Što ga razlikuje od prva dva nastavka?
To je koncept o kojem sam počeo razmišljati 2007., a 2009. smo izbacili prve Priče. Tad im je tema bila zagrebački kvartovi. Zatim je volume 2, jer ih tretiramo kao kompilaciju, ima ljubav za temu, ali se više referiralo na obitelj. Tema ovih Zagrebačkih priča su praznici ili blagdani. Tu smo naučili razliku da su praznici jedno, a blagdani drugo. Skup je to šest priča, a pojavljuju se neka znana imena. Vlatka Vorkapić, autorica sad već blockbustera Sonje i Bika, zatim Danilo Šerbedžija, Matija Vukšić, Pero Orešković, Radislav Jovanov Gonzo i Ivan Salaj, koji već 20 godina nije ništa novo napravio, pa je bilo zanimljivo pratiti njegov povratak na film.

Uz spomenuti treći nastavak Zagrebačkih priča još je jedan film posvećen Zagrebu te je također izvan konkurencije. Tko je pronašao taj film iz 1911., tko ga je skrivao i kako to da mu ne znamo autora?
Na samom otvaranju 14. u subotu na večer, prije islandskog film Ovnovi prikazat ćemo film Zagabria. To je najstariji pronađen film o Zagrebu. Naša tradicija je da smo što više vezani za grad. Prije sedam godina prikazivali smo film Oktavijana Miletića iz 1941. sniman za NDH, a pronađen je bio u njemačkim arhivima.  Ovaj film se čuva u Nizozemskoj i sasvim slučajno ga je naš kolega Leon Rizmaul vidio na Festivalu zapaljivog filma.

Uz dobro poznate i popularne programe Velikih 5 i Ponovo s nama, ove godine nas očekuje i Retrospektiva Orsona Wellesa s pratećom izložbom. Koje ćemo filmove moći vidjeti u sklopu ova tri programa?
U programu Velikih 5 imamo novi film Paola Sorrentina Mladost, to je jedan od ljepših filmova koje sam u zadnje vrijeme gledao. U Ponovo s nama posjetitelji Zagreb film festivala sjetit će se imena rumunjskoga autora Radu Judea, koji je kod nas bio s kratkim filmom, pa dva filma, a sad se vraća s filmom Bravo!. To je jedan nevjerojatan rumunjski western koji je već poharao festivale. Orson Welles je bio strašno vezan za Hrvatsku i u njoj je snimao. Ove godine se obilježava 100 godina od njegovog rođenja i 30 godina od smrti. Što se tiče Retrospektive, prikazivat ćemo integralnu verziju kultne emisije 3,2,1 kreni u kojoj je sudjelovao. Prikazat ćemo Tajnu Nikole Tesle od Krste Papića u kojoj je glumio i filmove koje je Welles režirao. Izložbu organiziramo u suradnji s HAZU, a kustos Feđa Gavrilović je odabrao umjetnike koji će prikazati svoje radove inspirirane Orsonom Wellesom. Otvaranje će biti 18. u Gliptoteci HAZU.

I za kraj, ove nas godine očekuje i novost vezana za kupnju ulaznica. Gdje se one i kako mogu kupiti?
Već su u pretprodaji. Mogu se kupiti na blagajni Kina Europa, međutim ove godine se mogu kupiti i online. Zadovoljni smo jako s programom online kupnje ulaznica. Studenti će imati popuste, a uveli smo ove godine i ZFF maratonac.

FMV

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More