Boris Bućan: “Portret mora biti drukčiji, onaj iz renesanse je mrtva roba”

Naizgled jednostavno i davno pitanje jedne kustosice umjetnika je toliko isprovociralo da je, nakon godina razmišljanja, odlučio ponuditi svoju viziju portreta. Ne samo odlučio - počeli su mu se ukazivati na svakodnevnim predmetima, čak i na njegovom psu.

Osim što je odigrao ključnu ulogu u hrvatskom, ali i svjetskom dizajnu, Boris Bućan, jedan od najuspješnijih hrvatskih slikara u povijesti, prvi je veliki umjetnik koji u Zagrebu izlaže nakon pandemije. Izložba “Havanezer” otvorena je u prostoru Galerije Prsten Doma hrvatskih likovnih umjetnika sve do 5. srpnja.

Na izložbi je predstavljeno 70 recentnih Bućanovih djela nastalih kroz umjetnikovo fotografsko istraživanje u kojem je kroz godinu dana napravio oko 17 tisuća fotografija. Koristeći opciju zooma fotoaparata na mobilnom telefonu, umjetnik otkriva brojne prizore, teme i prepoznaje portrete osoba u svakodnevnim predmetima i situacijama, poput portreta Nikole Tesle na papirnatim maramicama.

Priča je, kaže umjetnik, počela davno – na izložbi portreta glazbenika i pisaca, kojom nije bio zadovoljna, prišla mu je jedna kustosica i upitala ga nešto što mu godinama nije izlazilo iz glave. “Pitala me mogu li s udaljenosti, iz memorije napraviti neki portret. Rekao sam joj da ne mogu, ali me to nastavilo kopati godinama, jer nisam vidio takve primjere. Može se možda jednog, dva, tri čovjeka zapamtiti, karikaturisti to uspijevaju s velikim amplitudama ironičnog i karikaturalnog. To je išlo tako dugo dok jednog dana na svom psu Oscaru nisam vidio glavu Marxa. Kasnije se dogodio Andy Warhol, pa onda Marylin Monroe…”, rekao je Bućan.

“Kad jako stremite prema nečemu… Ti su se ljudi počeli pojavljivati oko mene, na krpama, na cvijeću, po mom psu. Tako se može doći do portreta. Mora biti drukčiji, ne može se raditi portrete na iskustvima renesansnog portreta ili onoga iz 19. stoljeća, to je mrtva roba, nešto mi u senzibilitetu više nemamo iz tog vremena i radimo šuplju i lošu robu. Danas bi trebalo izmisliti portret”, smatra umjetnik.

Osim u Meštrovićevom paviljonu, Bućanovi radovi danas se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima, galerijama i institucijama poput Cooper Hewitt Smithsonian muzeja u New Yorku, Staatliches Museum für Angewandte Kunst u Münchenu, State Library of Victoria u Melbourneu, Deutsches Plakat Museum u Essenu… Prvi je hrvatski umjetnik kojemu su se tri djela našla u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, njujorške MoMA-e. Među njima je i Bućanov najpoznatiji plakat “Žar ptica” koji je izrađen 1983. godine za HNK Split u povodu premijere baleta Igora Stravinskog. Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svom fondu ima čak 350 njegovih plakata.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More