Izložba “Protreseni”: Na granici katastrofe i nade niče bolji život

Izložba o dvama velikim zagrebačkim potresima u Muzeju za umjetnost i obrt donosi priču o tragediji i nadi.

Najgore je prošlo, ali ljudi koji su se stisnuli na klupici, zaogrnuti velikom smeđom dekom, strgnutom vjerojatno s bračnog kreveta trenutak prije bijega iz stana, to još ne znaju: za njih, tog hladnog nedjeljnog jutra u ožujku, mogućnost nove katastrofe je izvjesna i zastrašujuća.

Troje ih je na toj klupici na Zrinjevcu, na fotografiji Janje Franko. Sjede, puše cigarete, gledaju negdje prema HAZU-u. Samo pas koji sjedi s njima na toj istoj klupi, zakriven tom istom smeđom dekom, gleda u objektiv. Pogled mu je ljudski, zabrinut, a oči tople kakve već jesu kod pasa koji su prošli svašta. I baš je taj pas, s tom blesavom dekom na glavi (zbog koje izgleda kao dvojnik Snoop Dogga!) detalj na kojem se na trenutak tragedija dotiče s humorom. U točki njihova dodira koncentriran je čitav taj dan koji Zagrepčani neće zaboraviti: dan velikog potresa.

Fotografija Janje Franko jedna je od dvadeset koje će biti izložene na velikoj izložbi “Protreseni” u Muzeju za umjetnost i obrt. Potres 2020. samo je jedan segment ovog dugo pripremanog projekta; priređivači su zapravo htjeli njime prikazati razdoblje od stotinu i četrdeset godina između dvaju zagrebačkih potresa (od 1880. do 2020.), i to kroz prikaz života grada, ali i muzeja u njemu. MUO je, naime, utemeljen baš 1880. godine.

“Izložba donosi priču o povijesti, sadašnjosti i pogledu u budućnost praćenu stradanjima, nadom i uzdizanjem ovog najvećeg hrvatskog i zagrebačkog umjetničkog i kulturno – povijesnog muzeja”, govori za Arteist ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović o projektu Protreseni.

Muzej dijeli sudbinu grada, to bi mogla biti temeljna poruka projekta. MUO je stradao možda i najviše od institucija te vrste. Zato je i prikladno da izložbom budu predstavljeni i građani, njihovo iskustvo stradanja u potresu. Učinjeno je to na najizravniji mogući način: u listopadu je raspisan natječaj namijenjen građanima koji su fotografirali posljedice potresa, a dvadeset najbolje ocijenjenih fotografija čine poseban dio postava.

Prizori zabilježeni objektivom građana većinom su nam poznati: automobil zatrpan ciglama, “krezubi” toranj Katedrale, zabatni zidovi koji prijeteći zijevaju na starim zgradama u centru. Ima i alegorijskih prizora koji duboko diraju. Autorica Ana Rahelić pratila je zbivanja ispred trgovine tekstilom u centru, u prizemlju zgrade koja je ozbiljno oštećena u potresu. Na staklu je veliki natpis “Naš dom”, a kao kontrast, na pločniku su hrpe predmeta iznesenih iz stanova u zgradi; namještaj, stolci, odjeća, napukli okviri sa slikama. Na to se sveo nečiji dom. Ipak, život nezaustavljivo ide dalje. Jedan dječak s romobilom prolazi pokraj te hrpe, ona je samo mala prepreka na njegovom bezbrižnom krstarenju gradskim ulicama – nad kojima se i danas nadvijaju zloguki razdrmani oluci, labave cigle na krovovima, komadi fasade…

Ovo nije prvi put da MUO radi proaktivni iskorak prema svojoj publici i uključuje je u kreiranje izložbenog prostora. U životu muzeja građani aktivno sudjeluju, prvo na radionicama koje prate pojedine izložbe, a potom kao autori radova na izložbama koje te radionice iznjedre. Miroslav Gašparović kao primjere izdvaja izložbu Gordane Drinković “Staklo, moje drugo tijelo” i izložbu posvećenu Hermanu Bolleu: u oba su slučaja građani bili pozvani da obogate postav vlastitim prinosom, predmetima, fotografijama, idejama…

“Na svim našim dosadašnjim akcijama te vrste javio se velik broj građana. Među njima bilo je i vrhunskih fotografa kao i djece. Uvijek smo bili više nego zadovoljni odazivom. Podsjetit ću da je upravo MUO bio inicijator i prvih godina glavni nosilac projekta ‘Noći muzeja’. Zajedno s HNK inicirali smo i ‘Dan otvorenog trga’ i mnoge druge akcije koje su se odvijale u Zagrebu, ali i drugdje. Muzeju je od izuzetnog značaja ne samo ostvarenje velikih izložbi, međunarodnih, znanstvenih dosegnuća itd., već i naš neposredni društveni okoliš, uža i šira lokalna zajednica”, ističe Gašparović.

Na natječaj je pristiglo više od stotinu fotografija. Svaka od dvadeset odabranih budi snažne emocije, a to uključuje i djelatnike MUO-a.

“Izložba Protreseni je i za nas emotivna. Na tri fotografije ‘uhvaćeni’ su zagrebački vatrogasci koji su bili tu s nama i pomagali nam kad je bilo najgore i najteže. Prvu stabilizaciju najoštećenijeg djela muzeja su napravili oni. Sama njihova prisutnost bila nam je melem za dušu i velika psihološka pomoć. Vjerujem da će posjetitelji osjetiti to isto kada dođu pogledati izložbu”, kaže Gašparović.

Otvaranje izložbe je otežano epidemiološkom situacijom pa će umjesto klasičnog svečanog otvaranja građani večeras moći online pratiti otvorenje, osmišljeno kao scensko događanje unutar postava izložbe u kojem će sudjelovati Goran Matović i Bojana Gregorić Vejzović, a s ravnateljem Gašparovićem razgovarat će o povijesti muzeja, kronologiji uspostave muzejskih zbirki, povijesti gradnje i korištenja današnje muzejske zgrade kao i okolnostima koje su dovele do formiranja danas značajnih muzejskih i galerijskih institucija poput Moderne galerije, Etnografskog muzeja, Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Hrvatskog restauratorskog zavoda i drugih, a čiji su počeci neraskidivo vezani uz MUO.

Neke od zanimljivih tema koje izložba Protreseni obrađuje su prve muzejske akvizicije Izidora Kršnjavija, stradali predmeti u potresu 2020, život muzeja iza kulisa, te 3D mapping projekcija poruka za budućnost.

Izložba “Protreseni” bit će otvorena za posjetitelje do 24. siječnja 2021. godine.

Ana RahelićJanja FrankoMiroslav GašparovićMuzej za umjetnost i obrtpotresProtreseni
Imate mišljenje? Iskažite ga! (0)
Add Comment