“Perfekcionizam je ubojica svega dobrog”: Savjeti i tehnike za hitno buđenje kreativnosti

Kreativnost leži u svima nama, čak i onima koji ne podnose self-help štivo.

Ovo čudno doba puno prirodnih katastrofa, zatvorenih mjesta na kojima se susrećemo, čak i zabranjenih boksačkih vreća u kojima bismo mogli ispucati frustracije doista je pravo vrijeme za buđenje kreativnosti, provjerene “metode” kojom ljudi lakše preživljavaju teška i izazovna razdoblja. Zašto je u nama zaspala i kako je kvalitetno probuditi te umjesto kukanja početi stvarati i otkrivati neke nove svjetove? Kroz nekoliko intervjua sa “stručnjacima za buđenje kreativnosti” te inspirativnih citata, tom se temom pozabavio BBC Culture.

Maya Angelou, primjerice, kaže da je kreativnost rupa bez dna. “Što je više koristite, više je imate”, kaže spisateljica. “Kreativnost je zapravo inteligencija koja se zabavlja”, rečenica je koja se najčešće pripisuje Albertu Einsteinu. “Ako se ne prodaje, znači da nije kreativno”, smatra marketinški stručnjak David Ogilvy. Iako je danas poznato i jasno da se kreativnost (pro)nalazi na svim poljima života, sama riječ, koja potječe od latinskog glagola “creare” (“stvarati”) najčešće se povezuje s kulturom i umjetnosti, a vjeruje se da je prvi put korištena u 14. stoljeću, u Pričama iz Canterburyja autora Geoffreya Chaucera.

Recepti za kreativni oporavak

“Kreativnost je dio prirodnog životnog tijeka. Život je energija, čista kreativna energija”, prvo je od deset načela iz knjige “Put umjetnika: Duhovna staza do veće kreativnosti” u kojoj autorica Julia Cameron kreativnost promovira kao duhovno iskustvo. Svi smo kreativni i ne postoji “kreativna elita” – još je jedan od stavova autorice koja je karijeru počela pišući scenarije, a s vremenom i romane te poeziju. Njezina životna misija je, kaže, razuvjeriti sve ljude koji su, neovisno o kreativnom području, pokleknuli u napadu sumnje, preispitivanja, pretjerane samokritičnosti i(li) tvrde da im za kreativnost nedostaje vremena i talenta.

“Mnogi blokirani ljudi su zapravo vrlo jake i kreativne osobnosti koje su natjerane da se osjećaju krivima zbog vlastitih snaga i talenata”, kaže autorica, nudeći pritom recept za “kreativni oporavak”. Jedan od glavnih sastojaka je, kaže, jutarnje pisanje, vježba koja omogućuje da se naš racionalni, samouređujući um skloni s puta intuitivne sklonosti. “Stranice razvijaju našu kreativnost i potiču vjeru u naš potencijal. O njima se ne može pregovarati”, tvrdi autorica, inače bivša supruga proslavljenog redatelja Martina Scorsesea.

“Umjetnički datum” njezin je drugi alat – tjedno iskustvo koje će vas oduševiti, a koje “privlači vašeg unutarnjeg umjetnika”, poput posjeta omiljenom parku ili kupnje pribora za slikanje.

Njezina nova knjiga zove se “Put slušanja: Kreativna umjetnost pažnje”, a osim navedenih alata, govori i o izazivanju takozvanih “trenutaka uvida”. Knjiga se fokusira na slušanje – drugih, sebe, okoline, svojih predaka, tišine. “Ljudi su me često znali pitati odakle crpim inspiraciju, a moj odgovor je: slušam – i ‘čujem’ što bih trebala dalje raditi”, kaže i dodaje da su njezine vlastite sposobnosti slušanja postale usklađenije otkako se prije deset iz buke Manhattana preselila u planinsko selo iznad Santa Fea.

Intuicija i “vodstvo” koje “dolazi iznutra” pomažu joj, kaže, da ostane trijezna od svoje 29. godine, nakon dugogodišnje borbe s alkoholom. Bez prisebnosti morala bi se, tvrdi, pozdraviti s kreativnosti. Nije slučajno da dvanaestodnevni “umjetnički oporavak” kojeg zagovara u svojim knjigama u nekim segmentima podsjeća na program oporavka Anonimnih alkoholičara, koncipiranog također u dvanaest koraka. “Kad druge podučavam umjetničkoj deblokadi, i sama se riješim vlastitih blokada”, priznaje autorica.

U samokritici, koja često blokira umjetnike i sve one koji to žele postati, Cameron je otišla toliko daleko da joj je dala ime te izgradila čitavu imaginarnu personu – zove se Nigel, britanski je dizajner interijera i nikad mu ništa nije dovoljno dobro. Protiv njega je vodila imaginarnu borbu koja je zasad urodila s više od 40 knjiga te brojnim pjesmama i mjuziklima – iako je u obitelji bila okarakterizirana kao “neglazbeno dijete”.

“Eat, Pray, Love” postoji zahvaljujući kreativnoj deblokadi

Nauka Julije Cameron inspirirala je, među ostalim, i jedan svjetski bestseller – spisateljica Elizabeth Gilbert upravo Julijinoj knjizi “Artist’s Way” pripisuje zasluge za inspiraciju i “kreativno pročišćavanje” koje je dovelo do hita “Eat, Pray, Love”, memoara koji su od 2006. do danas prodani u više od dvanaest milijuna primjeraka.

Inspiracija postoji, ali mora vas zateći dok radite.

– Pablo Picasso

Gilbert je kreativnost istraživala u svojoj knjizi “Velika magija: Kreativni život bez straha”, objavljenoj 2015. godine. Napisala ju je, kaže, nakon što je upoznala veliki broj ljudi s istim problemom, kreativnom blokadom. Njihov je glavni problem, zaključila je, uvijek i jedino vezan sa strahom. “Kreativnost će uvijek izazvati vaš strah”, kaže Gilbert, koja se pomirila s vlastitom umjetničkom tjeskobom “razgovarajući s njom na prijateljski način”.

“Prepoznajem njezinu važnost i pozivam je da krene sa mnom. Jednako tako, trebali bismo dopustiti ili čak prihvatiti svoje pogreške. Biti nesavršen je u redu. Perfekcionizam je ubojica svega dobrog”, kaže Elizabeth Gilbert.

Ubijaju li škole kreativnost?

Sloboda griješenja, posebno u mladoj dobi, od vitalnog je značaja za kreativnost, smatra pokojni Sir Ken Robinson, britanski autor, govornik i međunarodni savjetnik za obrazovanje u umjetnosti vladinih, neprofitnih, obrazovnih i umjetničkih tijela. Robinsonov TED Talk nazvan “Ubijaju li škole kreativnost?” je najgledaniji video u povijesti TED-a. “Znamo da, ako niste spremni pogriješiti, nikada nećete smisliti ništa originalno”, rekao je i istaknuo da škole često “ispiru kreativnost”, smatrajući to velikim neuspjehom obrazovnog sustava.

Nastava na daljinu: Zastarjeli tečajevi puni tepanja i upitnog pravopisa

 

Sljedeći njihove stope, Dorte Nielsen posvetila je svoj život pomažući drugima da postanu kreativni mislioci. Nakon što je dio života provela u londonskom svijetu marketinga, vratila se u rodnu Dansku kako bi osnovala Centar za kreativno razmišljanje u Kopenhagenu i osmislila studijski program za umjetničke direktore i konceptualne mislioce.

“Kreativno razmišljanje je poput bilo koje druge vještine u životu. Što više vježbate, postajete bolji”, kaže Nielsen za BBC Culture. Autorica je nekoliko knjiga o kreativnosti, a osmislila je i “kamp za podizanje kreativnosti” koji sadrži vježbe za poticanje kreativnog razmišljanja i povezivanja. “Izuzetno kreativni ljudi dobro vide veze”, kaže Nielsen. “Povećavanjem vaše sposobnosti da vidite veze možete poboljšati svoju kreativnost”, tvrdi, navodeći pritom primjer Picassova susreta s biciklom i ponovnog zamišljanja sjedala i upravljača kako bi stvorio skulpturu Bikova glava iz 1942. – koju je povjesničar umjetnosti Roland Penrose opisao kao “zapanjujuće potpunu metamorfozu”.

Koju ulogu igra kreativna muza? U Picassovom umu nema smisla čekati da se ona pojavi. “Inspiracija postoji, ali mora vas zateći dok radite”, rekao je. Frida Kahlo je, pak, izjavila: “Ja sam svoja muza. Ja sam tema koju najbolje znam”.

Artist WayArtists WayBBCDorte NielsenElizabeth GilbertFrida KahloJulia CameronkreativnostSir Ken Robinson
Imate mišljenje? Iskažite ga! (0)
Add Comment