Nova serija “Stateless”: Nevjerojatna kontradikcija trenda obrane državnih granica

Kamp Barton u unutrašnjosti Australije u šest je nastavaka spojio četiri nositelja radnje ispreplevši njihove životne priče temeljene na istinitim događajima.

Stateless
2020., drama, 1. sezona Netflix
Režija: Emma Freeman i Jocelyn Moorhouse
Glavne uloge: Yvonne Strahovski, Asher Keddie, Fayssal Bazzi, Jai Courtney
Ostale uloge: Cate Blanchet, Dominic West, Darren Gilshenan, Marta Dusseldrop, Dan Spielman, Rachel House, Kate Box, Phoenix Raei, Soraya Heidari

 What are you running from?!

Situacije iz zatočeničkog kampa pročule su se kad je u australsku javnost procurilo da je njemačka državljanka Cornelia Rau, sa stalnim boravkom u Australiji, u njemu mjesecima. Bila je to baza scenarija kojeg je napisalo petero ko-scenarista, među njima i Cate Blanchet. Prve tri epizode režirala je Freeman, posljednje tri Moorhouse. Blanchet je i jedna od izvršnih producentica, što je njezin producentski debi. Sporednu ulogu voditeljice plesnog kulta u paru s prepredenim suprugom Gordonom (D. West) odlično je odigrala. Moguće je projekt potpomogla i financijski, kao ambasadorica UN-ovog visokog službenika za izbjeglice. Svjetska premijera Statelessa bila je na ovogodišnjem Berlinaleu, australska premijera uslijedila je uskoro nakon toga na ABC televiziji; na Netflixu je serija dostupna od srpnja.

Mlada stjuardesa Sofie (Y. Strahovski), pristupa plesnom self help kultu iz kojeg je uskoro istjerana, te bježeći završava u zatočeničkom kampu za izbjeglice bez vize. Izbjeglička obitelj u bijegu iz Afganistana žrtva je prevare, te se putem razdvajaju majka s dvije kćeri od oca. Camerona (J. Courtney), oca troje male djece, prijatelji nagovore da se školuje za čuvara u zatočeničkom kampu zbog visokih primanja. Na mjesto nove voditeljice za imigrante u zatočenički kamp dolazi Clare Kowiz (A. Keddie). Kamp Barton u unutrašnjosti Australije u šest je nastavaka spojio četiri nositelja radnje ispreplevši njihove životne priče temeljene na istinitim događajima.

Ljudi s kojima se Sofie našla u kampu daju sve kako bi došli do područja gdje nije rat, točnije, da bi imali dio onoga od čega ona bježi. Polovica izbjeglica put ni ne preživi, poput supruge i mlađe kćerke školskog učitelja Ameera (u izvrsnoj izvedbi F. Bazzi). Cameron je krenuo u biznis čuvara kako bi obitelji priuštio lagodan život, dostojan bijelcima moderne Australije. Dobričina velikih mišića utjelovljuje tako muški lik ogromnog tijela ali mekog srca, pokazavši da nitko nije imun na nasilje i ljudsku patnju. Upravo se na njemu, koji radi u najbližem dodiru sa štićenicima kampa lome moralne dileme i sukobljavaju svjetovi. Kowiz, kojoj bi u poslovnom smislu rijetko tko volio biti u koži, u visokim se petama penje ljestvama do tamilskih protestnika. Vječno odjevena u sivo predstavlja institucije države, no njena se birokratska hermetičnost ipak topi u samilosti nad životima imigrantske djece.

Njena sudbina, kao i svih ostalih bijelaca u seriji, je izvjesna. Koliko god možda nije po njihovoj volji neprekidno raditi – što im je omogućeno po inerciji, ostaje im izabrati među blagodatima. Za razliku od njih, obojenima u seriji, izbjeglicama iz različitih zemalja pretežno islamske vjeroispovjesti, ništa nije izvjesno te nemaju mogućnosti odabira. Neki od zatočenika u kampu su godinama, na razgovor za vizu dugo se čeka; mnogima prijeti deportacija u zemlje iz kojih su pobjegli. Pored Ameerove obitelji (šifra kojom ga oslovljavaju je TOR076) djelomično upoznajemo i Javadovu (P. Raei) izbjegličku obitelj, razdvojenu od oca. Sophijina traumatska iskustva doživljavamo kroz njena sjećanja koja naviru uzrokujući psihičke smetnje, nesigurnost i napadaje panike. Upravo je konflikt u liku Sophie koja pokušava pobjeći od sebe i nekadašnjeg života, skrivajući se u zatočeničkom kampu pod lažnim identitetom vrlo plastičan dio narativa, koji na osobnoj razini pojedinca suočava sukob između svjetonazora. Svi zajedno u kampu uče se toleranciji i suživotu različitih, gotovo nespojivih tradicija, što seriju čini korisnom i poučnom. Zanimljiva pojava su i katoličke časne sestre koje pomažu muslimanskim izbjeglicama u borbi za njihova prava.

Osim što suočava religije i kulture od kojih jedni bježe od rata i siromaštva a drugi iz grotla kapitalizma, prisutan je i jaz generacija, kao i nesrazmjer bikokratskih pravila i stvarnih priča koje piše život. U Sofijinoj obitelji malo tko ima razumijevanja za njeno ne pokoravanje standardima kojima su se oni odavno prilagodili. Ameerova kćer Mina (S. Heidari) vidjevši druge djevojke u kampu predlaže ocu bijeg iz kampa, no on je, sukladno njihovim dosadašnjim prilikama, ipak više sklon formalnostima. Upoznavšu dinamiku kampa, jasno je da što manje štićenika obrade – to će moći primiti manje novih. Nameće se pitanje koja je korist tog kampa!? Hrpa pravila, zabrana i sigurnosnih mjera kako bi upisivanjem pluseva na svoje checkliste birokrati zaradili plaću. U medije nastoje slati sliku o svom pacifističkom i humanom djelovanju, dok se iza zatvorenih vrata događa koješta. A i to što se tamo događa autorski tim prilagodio je komercijalnim potrebama.

Foto: Netflix

Scenografija kampa i čitave serije izvrsno je napravljena. Dijelovi prve epizode snimljeni su u Dili, glavnom gradu Istočnog Timora, jednoj od najsiromašnijih država svijeta. Mnogi su tako po prvi put dobili uvid u ovu vrstu realiteta. Široki planovi snimateljice Bonnie Elliott skreću pažnju s bolnih trenutaka protagonista otkrivajući ljepotu australske divljine. Odličnim odabirom rakursa pri snimanju tučnjava i sukoba u kampu naglašena je emotivnost situacije. Vizualna rješenja poput lebdećeg crvenog balona u uvodnoj sceni ili ekstremno visoki rakursi Sofie u eksterijeru kampa daju ležernost socijalnim diskrepancama objedinjenim u ovom narativu.

You cannot put a lid over a pot that’s already boiling over.

Sama ideja bježanja iz kampa je suluda jer je u okolišu nemoguće preživjeti bez vode i zaklona od sunca, a naseljeno mjesto nije blizu. Ovo su priče koje izviru iz našeg vremena; ljudi različitih kultura reagirajući svatko iz svoje situacije oslikavaju varljivu sigurnost današnjice. Neovisno o boji kože i religijskom nasljeđu iz kojeg dolazi, trka za novcem, statusom i zadovoljenjem građanske slike postala je sama sebi svrha, te ostavlja posljedice na psihu pojedinca. Čovjek pod tolikim pritiskom nerijetko izgubi osjećaj za moral a time i zdrav razum. Stateless potiče razlaganje individualističkog pristupa borbe samo za svoju zaradu i kućicu u cvijeću, pomiruje suprotnosti i budi suosjećanje.

Asher KeddieCate BlanchettFayssal BazziJai CourtneyNetflixStatelessYvonne Strahovski
Imate mišljenje? Iskažite ga! (0)
Add Comment