27. SLUK – festival dobrih kazališnih vibracija na kojem slavi GKL Rijeka

''Zamrznute pjesme'' proglašene su najboljom predstavom u cjelini kod dječjeg i odraslog žirija

Ovogodišnji se 27. SLUK (28. svibnja – 2. lipnja 2019.), bijenalni kazališni festival posvećen isključivo hrvatskoj lutkarskoj umjetnosti, vratio na mjesto gdje je 1977. dobio svoje današnje organizacijske, umjetničke i natjecateljske obrise. U Osijeku smo tako, ponovno kao i 2017. u Zadru, mogli vidjeti trinaest predstava kazališta i lutkara koji su članovi UNIME. Ovisno o omjeru kvantitete i kvalitete, za neke previše ili premalo. Riječ je o festivalu kojeg prati skromna i samozatajna aura te se posve nezasluženo odvija na marginama kazališnog života. Nedovoljno se o njemu piše, stoga i dalje ostaje terra incognita domaćeg medijskog prostora glavne struje, koje nerijetko prepoznaje isključivo umjetnost za odrasle. No, možda bi sam festival, da je u balonu PR-a, izgubio šarm kojeg bezrezervno ima – borbu za naoko malenu umjetničku slobodu izbrušenu do najsitnijeg detalja.

NAGRADE 27. SLUK-a

1. Nagrada za najbolje oblikovanje rasvjete
Deniju Šesniću za predstavu ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

2. Nagrada za najbolju kreaciju lutaka
Aleni Pavlović za predstavu ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

3. Nagrada za najbolju scenografiju
Aleksandri Kovalskoj za predstavu ”Mali rakun” Gradskog kazališta lutaka Split

4. Nagrada za najbolju kostimografiju
Aleni Pavlović za kostimografiju lutaka predstave ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

5. Nagrada za najbolji tekst
Tamari Kučinović i ansamblu (Nikši Eldanu, Goranu Guksiću i Sari Ipši) za predstavu ”Dindim, o nježnosti” Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin

6. Nagrada za najbolju glazbu
Marku Lucijanu Hrašćancu za predstavu ”’Dindim, o nježnosti” Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin

7. Nagrada za najbolju glumu-animaciju
Nikši Eldanu za ulogu Joaoa u predstavi Dindim Umjetničke organizacije Gllugl Varaždin

8. Nagrada za najbolju glumu-animaciju
Tilenu Kožamelju i pomoćnim animatorima Davidu Petroviću, Damiru Orliću i Andrei Špindel za ulogu dječaka Kostje u predstavi ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

9. Nagrada za najbolju glumu-animaciju
Petri Šarac i pomoćnoj animatorici Andrei Špindel za ulogu djevojčice Katje u predstavi ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

10. Nagrada za najbolju glumu-animaciju
Petri Kovačić za ulogu rakuna Mrvice u predstavi ”Mali rakun” Gradskog kazališta lutaka Split

11. Nagrada za najbolju režiju
Tamari Kučinović za predstavu ”Zamrznute pjesme” Gradskog kazališta lutaka Rijeka

12. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini
gradskom kazalištu lutaka Rijeka za predstavu ”Zamrznute pjesme”

13. Nagrada za ukupnu likovnost predstave “Branko Stojaković”
predstavi ”Mali rakun” Gradskog kazališta lutaka Split

SLUK ujedno daje i ukupnu krvnu sliku lutkarstva u Hrvatskoj – njegovih prednosti i nedostataka, uzleta i stagnacija te sveprisutnih dvojbi. Neke je od njih izložio ovogodišnji ocjenjivački sud (Teodora Vigato, Nina Mitrović, Jasmina Pacek, Maja Lučić Vuković i Davor Bobić) istaknuvši potrebu uvođenja selektora te eventualno uvođenje nagrade za kolektivnu glumačko-animacijsku igru. Što se tiče selekcije, ponovno se kao i 2017. pokazao problematičnim ZKL. Na tadašnje je izdanje festivala prijavljena Snježna kraljica (red. Dario Harjaček), da bi u posljednji trenutak igrale Putovanje i zgode šegrta Hlapića (red. Zlatko Sviben), a ove je godine poslan Pinocchio (red. Zoran Mužić), predstava koja u svim lutkarski ključnim trenutcima zakazuje.

Jednako je selekcijski problematičan bio lutkarski igrokaz Bilo pa nije u izvedbi zagrebačkog ”Za bregom”. O uvođenju nagrade za kolektivnu igru vjerojatno bi se još dalo raspravljati s obzirom na prekobrojnost istih jer se sličan problem nadaje i u razmatranju sporednih uloga koje gotovo nikad ne dolaze do izražaja.

Dindim, o nježnosti; Umjetnička organizacija Gllugl

Otvorenost, ispreplitanje različitih utjecaja i scenskih rješenja te vidljivo odskakanje od ostatka konkurencije očituje se u radu lutkarske redateljice Tamare Kučinović. Njezine su predstave dobile jedanaest od ukupno četrnaest nagrada – po tri ”Dindim, o nježnosti” (varaždinski Gllugl) i osam ”Zamrznute pjesme” (GKL Rijeka). U objema se pomiču granice u zajedničkom radu čitava ansambla te tehničke mogućnosti u svjetlu, kreaciji i izvedbi lutaka s neizbježnom, i za Kučinović već karakterističnom, potragom za toplinom, nježnosti, bliskošću i dijeljenjem.

Riječke ”Zamrznute pjesme” donose jedan udaljeni svijet stapanja hladnih tonova na sceni u kojem se čak i riječi lede na zraku pa ih treba čuvati, a gubitak se očituje u tišini koju tek jednorog ili zvijezda padalica mogu razbiti. Kazalište je to jednostavnih, ali iznimno dubokih promišljanja o svakom, pa i najmanjem detalju u kojem se univerzalnost poruke stapa s modernim scenskih rješenjima. Kazalište je to koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Izvan lepeze emocionalnosti, Mali rakun GKL-a Split (red. Ljudmila Fedorova) pokazuje kako je i jedan klasičan, bogat bojama i pomalo diznijevski pristup bogate vizualnosti (likovnost predstave Aleksandra Kovalskaya) s jezičnim igrama, pokojim trikom i dobrom poantom potreban najmlađoj publici, dok je s kritikom nerijetko u raskoraku. Solidan su potencijal pokazale predstave Kazališta lutaka Zadar, Kaštanka (u suradnji s kazalištem Virovitica), red. Vjera Vidov i Jakov Neustrašivi, red. i autoritet u području kazališta sjena Fabrizio Montecchi.

”Kaštanka” u izvedbi Kazališta Virovitica i KL Zadar

U Kaštanki je dojmljiva glazba Igora Karlića podcrtana notom sveslavenske, ruske melankolije, te glumci i animatori Sara Lustig, Dominik Karakašić, Irena Bausović i Goran Vučko (jedini isključivo glumački lik ), no bolja bi režija i dramaturgija sve to povezala u čvršću cjelinu. Jakov Neustrašivi tehnikom sjena dotiče se važne teme nošenja s gubitkom u dijaloško-pripovjednoj formi. Klupko se, kao i sam život, raspliće i vrti u krug donoseći nam radost i tugu, a smrt postaje samo druga strana istoga novčića. Izvedbeno je nedostajalo topline i emocionalnosti da se lica probiju izvan plošnosti sjena.

”Jakov Neustrašivi”, Kazalište lutaka Zadar

Zaključno, hrvatskom lutkarstvu predstoji uzbudljiva budućnost, iako su i dalje načelno razvidne poznate boljke zagrebačke nevidljivosti, dramaturgije, katkad režije te još nedovoljna otvorenost same organizacije za uključivanje više nezavisnih družina u natjecateljski dio programa. Glumački i animacijski rast možemo zahvaliti Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, koja nije samo iznjedrila trenutačno jednu od naših najtalentiranijih lutkarskih redateljica, nego i generacije glumaca i animatora, koji danas od Rijeke do Splita zasluženo osvajaju nagrade.

Anđela Vidović

Fotografija naslovnice: ”Zamrznute pjesne”, GKL Rijeka

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More