prvo slovo kulture

Razumijevanjem protiv podrazumijevanja

Zgode iz Mihine sobe
„Želite li šestogodišnjoj djevojčici objasniti što je to ‘pejzaž’?“ piše Vladimir Rismondo u predgovoru svoje knjige Zgode iz Mihine sobe, u izdanju zagrebačkog MSU-a.

„Može, ali samo ako ‘pejzaž’ nađete na putu od kuće do vrtića“. Dakle, sa šestogodišnjom djevojčicom još nekako ide, ali kako objasniti „pejzaž“ i niz drugih pojmova školovanome povjesničaru umjetnosti, koji sav puca od znanja, pa takve tričarije podrazumijeva? Autor u istom uvodu ističe kako su i njega samoga zbunjivala mnoga pitanja iz vlastite struke, a kada bi odgovor potražio kod starijih kolega oni bi mu odvraćali naučenim formulama. Razlika između podrazumijevanja i razumijevanja temelj je na kojemu je izgrađena ova knjiga. Pisana je pristupačnim jezikom i opremljena ilustracijama za djecu Tene Letice Tkalčević, međutim mnogi koji se više ne smatraju djecom, a koketiraju sa zavodljivim područjem teorije umjetnosti, trebali bi je svakako pročitati.

Svako poglavlje ima sličnu strukturu: jedan svakodnevni događaj ili situacija iz dječjeg života (u kojoj su protagonisti dvanaestogodišnji dječak, šestogodišnja djevojčica i njihova mačaka) služi njihovim roditeljima kao poticaj da kroz njega i neku zgodnu metaforu objasne djeci pojmove kao što su: znanje, mjesto, vrijeme, medij, platonička tijela, sakralno i profano, portret, pejzaž, fotografija, film, crtež, mrlja i mnogi drugi.

Evo i primjera te majeutike: seka neprestano unosi svoje igračke u bratovu sobu. Tata to usporedi sa srednjovjekovnom pričom u kojoj vitez i njegovi potomci prisvajaju dvorac – najprije vitez dobije pravo na jedan čavao u hodniku, potom zahtjeva cijeli hodnik, a potom i cijeli dvorac. To prisvajanje tata uspoređuje sa prisvajanjem i osvajanjem svijeta koje je na djelu u njegove kćeri koja se igra s lutkama u kazališnoj scenografiji s kućicom, ružičastim drvećem i nebom (koju je za nju, dakako, napravio stariji brat). On nadalje objašnjava kako su i renesansni umjetnici prisvajanjem vanjskog svijeta stvarali slike, kao modele toga svijeta napravljene onako kakvim su ga vidjeli, i kako je Maljevičev Crni kvadrat na bijeloj podlozi, zapravo slika „iz koje su izvađene kuće, stabla, ljudi i nebo“. Po „duhovnom sadržaju“ ona možda želi biti slična tibetanskim mandalama, nastavlja, ali način na koji je nastala (redukcijom vanjskoga) je drugačiji. Na niz duhovitih i dosjetljivih načina tumače se i konstrukcija u arhitekturi (preko egipatskih piramida), umjetničko djelo, kao osmišljena, vlastitim mjerama zatvorena i opravdana cjelina, ili razlike indeksa, ikone i simbola.

Teorija umjetnosti danas gradi vrtoglavo visoke konstrukcije od filozofske građe. No pitanje je bi li svi oni koji se služe filozofskim metajezikom znali protumačiti njegovo značenje. Zapravo, čini se da je filozofija zbog svoje sveprisutnosti, zbog prevelike uporabe i vlastita olakoga podavanja postala vrlo jeftino oruđe u tumačenju umjetnosti danas. Imperativ metajezika stvorio je njegovu inflaciju i deficit značenja. Dapače, prijeziru te naše tako školovane zajednice se izlaže onaj tko od njega zazire: iz intelektualne skromnosti (koja danas nije na cijeni), ili iz vlastitog antifilozofskog (također legitimnog) uvjerenja. Mnogima koji se šakom i kapom razbacuju filozofskim terminima, ovakva knjiga bi mogla biti putokaz ka malo promišljenijem odnosu prema njima. Zbog svega toga nemoguće je izbjeći i usporedbu Zgoda s danas klasičnim dječjim romanom Sofijin svijet.

Autor knjige istinsko je razumijevanje pojmova kojima se služi dokazao upravo njihovim, uvjetno rečeno, pojednostavljivanjem. Tek kroz takav postupak pokazuje nam se stvarna složenost i dubina estetskog promišljanja likovnog djela, nesvediva na floskule koje smo i predobro naučili ponavljati. Zato je ova knjiga intelektualno vrlo intrigantna kao pristupačno i zanimljivo tumačenje brojnih pojmova semiotike, epistemologije, estetike i povijesti umjetnosti, koji nisu do kraja jasni niti brojnim stručnjacima. A možda i djeca iz nje nešto nauče.

Feđa Gavrilović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...