U ovo doba godine počinje se u široj javnosti buditi zimi umrtvljena volja za spašavanjem umjetnosti, baštine i tradicije od nasrtljivih turista i podivljalog stampeda iznajmljivača i ugostitelja koji jurišaju na profit. Kod nas, povjesničara umjetnosti, taj poriv aktiviraju visoke temperature i kruzeri. Pripremite se, do kraja sezone neće biti mira.

Baš na početku ovogodišnjeg izdanja žilave pravovjerne borbe za spas umjetnosti od konzumerizma, čiji je početak neslužbeno označila i konferencija o kulturi u turizmu u Zagrebu sredinom svibnja, zaintrigirala me priča mlade kustosice Jelene Tamindžije s kojom sam se susrela kako bismo razgovarale o posve drugoj temi – sjajnom bijenalu u Albaniji (koji je Jelena nedavno posjetila i koji je bio povod za ovaj intervju). Sjedimo na osunčanoj terasi Umjetničke galerije Dubrovnik gdje Jelena Tamindžija trenutačno radi i razgovor se začas pretvorio u neizbježnu diskusiju o turistima i o pravilnoj zaštiti našeg Grada od masovnog turizma. Toj temi moja sugovornica doprinosi pozitivnim primjerima iz prakse, što je pravo osvježenje na sceni koja na probleme obično odgovara tek jalovom kuknjavom.

– U Istri ima dobrih primjera vještog spajanja različitih sektora. Razmišljaju jako logično i čovjeka promatraju u cijelosti, a ne samo kao turista koji je došao na našu obalu ostaviti pregršt novca. Tako se, na primjer, rezidencijalni umjetnički program hotela Adriatic nadovezuje na tradiciju grada Rovinja kao nezaobilazne umjetničke i gastronomske destinacije. Održavanje tog kontinuiteta očituje se i u konceptu hotela Adriatic, izgrađenog 1913. godine, koji je nakon sveobuhvatne obnove 3LHD studija zadržao svoj autentični povijesni izgled u eksterijeru, dok je novi interijer za koji su zaslužni Studio Franić Šekoranja s 3LHD-om vizualno bogat, eklektičan, suvremen, klasičan i intrigantan s mnoštvom tekstura, tonova i boja. Tako ostvaruje harmoniju modernog i tradicionalnog pojma luksuza, ističe Jelena.

Turizam je u slučaju rovinjskog hotela Adriatic povod za stvaranje impresivne zbirke radova suvremenih umjetnika. Umjetničke radove birala je kustosica Vanja Žanko.

– Svojim djelima prostor hotela obogatili su umjetnici Zlatan Vehabović, tandem Žižić-Kožul, Igor Eškinja, Sofija Silvia, Saša Šekoranja, Abdelkader Benchamma, Jasmina Cibic, Chris Goennawein, Kristina Lenard, Federico Luger, Charles Munka, Valentin Ruhry i Massimo Uberti.

Rezidencijalni program još uvijek traje? Jelena kima glavom.

– Prvotne ideje o spajanju umjetnosti, gastronomije i hotelijerstva u jednu oazu koja gostima nudi jedinstveno i potpuno iskustvo istarskog podneblja stalno se nadograđuje i zbirka organski raste. Konkretno, nakon uspješnog rezidencijalnog programa u 2016. godini, hotel Adriatic i ove godine donosi program umjetničkih rezidencija koje se nadovezuju na Večeru s umjetnikom, projekt koji je 2010. pokrenuo umjetnik Tomislav Brajnović, jedan od voditelja rezidencijalnog programa.

– Forma kuhanja i susreta umjetnika i ljubitelja umjetnosti za stolom je zadržana i nadograđena pozivom relevantnim umjetnicima da javno predstave svoj rad, kroz tjedan dana upoznaju lokalnu umjetničku scenu, specifičnosti rovinjskog okruženja i da sudjeluju u posebnoj večeri na kojoj u definiranju menija surađuju s glavnim kuharom hotela ugošćujući pozvane goste. Projekt je na inicijativu Vanje Žanko ponuđen rovinjskom turističkom poduzeću Maistra koje je pokazalo veliki interes i već započelo suradnju s umjetnicima profilirajući Hotel Adriatic kao ‘umjetnički hotel’ u kojem je u svaku sobu intervenirao drugi umjetnik i u kojem se kroz cijeli prostor provlače radovi i intervencije umjetnika. Kao takav prepoznat je na svjetskoj turističkoj karti i na njoj zauzima istaknuto mjesto, pojašnjava Brajnović.

Tanka je granica između umjetnosti i populističke umjetnosti. Mnogobrojni hoteli prepuni su „umjetničkih djela“.

– Umjetnička, pa i šira kulturna javnost kritična je prema turističkom procesu i zato što mijenja karakter mjesta i identitet ljudi. Kultura se u tom procesu podređuje gostu i svodi na populizam računajući s prosječnim standardima i površnošću gostiju, ističe Brajnović, govoreći o izazovima s kojima su se susretali pokušavajući dati odgovor na pitanje je li moguć spoj ugostiteljske djelatnosti i umjetnosti.

– Umjetnost, u svojoj biti kritička oštrica, usamljena u ‘povijesnom proboju’ i kao takva u koliziji s populizmom bilo koje vrste, pokušava uspostaviti odnos s turizmom koji je u ovom slučaju ‘elitni’ jer se radi o vrhunskim hotelima dostupnima samo manjem broju gostiju. Ovaj projekt nastoji, gledano s umjetničke pozicije, imati na umu ove opasnosti izmičući se ukalupljivanju u menije i fiksnu ponudu, pokušavajući živjeti i afirmirati umjetnost i turizam kroz afirmaciju stvarnog života, nadahnuto će Brajnović.

Je li pak s druge strane taj isti elitizam na neki način ugrozio samu sliku umjetnika koji ipak predstavljaju jednu drugu društvenu skupinu, većinom udaljenu od elitističke društvene skupine? Na ovo pitanje moj sugovornik defenzivno ustaje.

– Smatram da je etičnost i razina svijesti pojedinaca uključenih u određeni projekt odgovor na prigovor elitizma koji je prisutan i u umjetnosti, njezinoj jedinstvenosti i čestoj nedostupnosti onima nižeg ekonomskog statusa. Pokušaj jednog dijela umjetnika da se izmakne tržištu i time učine snažnijom i nezavisnom svoju poziciju, često pada na činjenici da se u potrazi za podrškom i financiranjem prilagođavaju uvjetima raznih natječaja, fundacija, ministarstava, lokalnih kulturnih povjerenstava, europskih projekata, itd. U tom kontekstu vidim nastojanje Hotela Adriatic da gostu ponudi nešto više, kvalitetnije, time i skuplje. U podizanju kvalitete ‘ponude’ vodstvo hotela se okrenulo umjetnosti koja je prepoznata kao mjesto intelektualne ‘elite’. Elite u pozitivnom značenju te riječi shvaćene kao špice vrijednosti, naprednom razmišljanju, navodi Brajnović.

Možda nije na prvu očito, ali i umjetnost proživljava svoju komercijalizaciju, omasovljenje i postaje mjesto bez identiteta, opće mjesto globalnog trenda bez sadržaja zbog kojih je nastala, zaključuje Brajnović.

Rezidencijalni program hotela Adriatic iznikao je iz sličnih temelja kao Brajnovićev te predstavlja nadovezivanje na njegov koncept. Cilj mu je pokretanje i razvoj diskusije o trenutačnim kretanjima suvremene umjetnosti kao i šireg diskursa o umjetničkom području, njegovim sudionicima, ali i poveznici između vizualne umjetnosti i gastronomije. Upravo je gastronomija ona autentična veza koja objašnjava i obogaćuje odnos između hrane i kulture određenog područja. Pozvani umjetnici provode tjedan dana u hotelu sudjelujući u nizu organiziranih aktivnosti pri čemu je naglasak stavljen na upoznavanje s hranom, ribarstvom, vinarstvom, maslinovim uljem te umjetničkom produkcijom grada Rovinja i Istarske županije.

– Okosnica identiteta Rovinja su ribarstvo, vinarstvo, poljoprivreda i kultura hrane i na tim temeljima je izgrađena turistička ‘industrija’. Ukoliko se te djelatnosti svedu na minimum, kao posljedice urbanizacije, globalnog tržišta i intenzivne proizvodnje, kretanja prema laganijim uslužnim djelatnostima i udaljavanjem od izvora, nestaje stvarni identitet i lokalni život, a umjesto njega se uspostavlja kulisa, scenografija, gluma u pokušaju rekonstruiranja ‘romantične’ slike zbog koje je gost prvenstveno došao, misli Jelena Tamindžija.

Na kraju tjedna ispunjenog aktivnostima koje se odvijaju uz pomoć lokalnih partnera programa, gostujući umjetnik dijeli svoja iskustva tijekom večere koja okuplja 10 do 12 sudionika međunarodnog umjetničkog kruga kao i sudionika iz različitih sektora koji iskazuju zanimanje za umjetnost.

A tko je chef?

– Umjetnici večeru pripremaju s glavnim kuharom hotela Andrewom Gaskinom koji svojim talentom prevodi vizualni jezik umjetnika u impresivna jela koja dizajnom, odabirom i kombinacijom sastojaka nastoje uspostaviti dijalog s radovima određenog pozvanog umjetnika. Tijekom večere koja se odvija u središnjem prostoru hotela Adriatic, bistrou ispred otvorene kuhinje hotela, gosti imaju priliku osobno upoznati umjetnika, njegovo razmišljanje i umjetničku praksu, kroz razgovor i diskusiju. Odabrani prostor predstavlja početnu točku vibracija hotela ispunjenog site-specific instalacijama te omogućuje jednu intimniju atmosferu u kojoj se isprepleću refleksije o umjetnosti i gastronomiji. Gastronomski pothvati kojim virtuozni Gaskin interpretira lokalnu specifičnost istarske regije i njezine autohtone proizvode ovaj se put stavljaju u kontekst neposrednog dijaloga s gostima. Večera se tako afirmira kao platforma putem koje se omogućuje izravna reakcija i interakcija sa svim sudionicima događaja umjesto uobičajenog binarnog odnosa između muzejskih ili galerijskih djela i publike, ili specijaliteta restorana i gostiju gdje nedostatak izravne komunikacije rezultira nedovoljnim shvaćanjem i vrednovanjem predstavljenog (d)jela, ističe Jelena.

Zanimalo me i po kojem su ključu odabrani umjetnici, sudionici rezidencijalnog programa.

– Prednost su dobili umjetnici koji u svom radu tematiziraju mediteranski kontekst i pritom svojim vrijednim umjetničkim opusima grade značajne međunarodne karijere. Postaviti umjetnost, gastronomiju i kulinarstvo u jedan novi kontekst i prostor omogućuje novu dimenziju percepcije i valorizacije stvaralaštva gdje je naglasak na osobnom pristupu, autentičnosti i kreativnosti, objašnjava Jelena Tamindžija.

Nakon uspješne prve večere s Goranom Petercolom, rovinjskim umjetnikom svjetske reputacije, rezidencijalni program u 2017. godini donosi niz zanimljivih imena na suvremenoj umjetničkoj sceni: Adriana Pacija, Yala Calovskog i Hristinu Ivanosku, Drianta Zenellija, Marka Požlepa.

Umjetničke rezidencije poput ove mogu niknuti u različitim gradovima naše obale, ali i u unutrašnjosti. Podrška Istarske županije značajno je doprinijela tome da projekt bude odrađen na tako visokoj razini. Sad kad su lokalne zajednice na izborima dobile nova, svježa vodstva(!), očekujemo da će ovaj uspješan i kvalitetan model preuzeti i druge županije – i tako dokazati da umjetnost i turizam ne moraju biti u oksimoronskoj vezi.

Anita Ruso

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.