prvo slovo kulture

Umjetnici slave “tijedan polu pismenosti”

“Post pismenost” je velikodušni eufemizam za radikalni pad poznavanja čak i elementarne razine funkcioniranja jezika kojemu ne svjedočimo samo u svakodnevnoj, razgovornoj komunikaciji nego i, poražavajuće, na visokoškolskim obrazovnim institucijama i javnoj televiziji. Oni koje pad pismenosti pogađa, daju si odušak na popularnoj stranici na Facebooku, čiji smo naziv posudili za ovaj tekst najave zanimljive izložbe “Post pismenost” koja se sutra otvara u Omišu. Posuđujemo i ovaj reprezentativni primjerak jezične nemuštosti, na koji možete odgovoriti u komentarima – naravno, samo uz uvijet daste stvarno bili dijelatnik megdonalsa!

Jesmo li manje pismeni ili više pismeni od naših predaka koji ne koriste emotikone, društvene mreže, digitalni prijenos informacija? Ovo pitanje je retoričko, dakako. Postavljaju ga organizatori izložbe koja će se 26. listopada otvoriti u omiškoj Galeriji AZ. Mjesto je znakovito: radi se o novoj galeriji u sklopu Glagoljaškog sjemeništa.

– Glagoljaško sjemenište bilo je centralno mjesto pismenosti i jezika ovog područja. U njemu se školuju glagoljaški svećenici od samog otvorenja 1750. godine pa do 1885., a sjemenište je značajno utjecalo na porast pismenosti puka jer su polaznici širili svoja znanja po selima. Osim toga, sjemenište je nedvojbeno zaslužno za čuvanje brojnih spisa, među ostalim prvog cjelovitog rukopisnog prijevoda Biblije s latinskoga na hrvatski jezik i Poljičkog statuta na ćirilici, kaže kustosica izložbe Julija Tomasović.

Ona je, u tandemu s Vicom Tomasovićem, na sudjelovanje pozvala deset likovnih i konceptualnih umjetnika čiji radovi slave (ili dekonstruiraju) intrigantnu temu nove pismenosti  i formata knjige koje su pod utjecajem digitalnog razvoja preobličile svoju iskonsku svrhu i oblik.

-Kroz radove u različitim medijima, od video instalacija do minijaturnih ilustracija umjetnici su problematizirali pismenost suvremenog čovjeka, nove komunikacijske mogućnosti  posredstvom tehnologije, digitalno urotništvo, vizualni jezik i vizualnu kulturu novih generacija, ističe Julija Tomasović.

Tako će Momčilo Golub, dobitnik brojnih nagrada 80-ih godina, od kojih je jedna iz  New Yorka (Equitable gallery), izložiti tri konceptualna objekta kojima u svom prepoznatljivom stilu tematizira fizički i duhovni prostor knjige. Trima knjigama bavi se i autorica Gloria Oreb, umjetnica i profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu, koja fotografijom, poezijom i crtežima u svoje knjige bilježi umjetničko istraživanje svijeta koji je okružuje. Na zaboravljeni format knjige, drevne pergamente, referira se rad uspješnog kipara mlađe generacije Luke Mimice koji u reinterpretaciji svojeg starijeg rada uspješno reagira na naslov izložbe.

Na izložbi sudjeluje i  Luka Duplančić, široj javnosti poznat kao autor oblikovanog omota TBF-a za koji je splitski bend dobio diskografsku nagradu Porin. Duplančić se predstavlja ilustracijama Regoča iz bajke Ivane Brlić Mažuranić.

– Od izuma pisma ilustracija je bila pratitelj teksta opisujući ono što piše,  a ujedno namijenjena onima koji ne umiju čitati zbog čega je bila i ostala liberalnija od tekstualnog iskaza, objašnjava Julija Tomasović odluku da u konceptu izložbe nađe mjesta i za “klasičnu” ilustraciju.

Luka Duplančić: Regoč i Kosjenka

Dino Bićanić, dobitnik nagrade 39. Splitskog salona predstavit će prostornu instalaciju inspiriranu njegovim hvarskim životnim uvjetima, Marija Ančić se u svojim u radovima koristi GIF animacijom, dok majstor stripa Miro Župa destabilizira samu definiciju stripa te na prepoznatljiv način demantira svaku njegovu logičku definiciju. U sklopu izložbe sudjelovat će strip-triptihom. Sudjeluju još i Vedran Perkov (koji je kao polazište svojeg rada koristio tekst Deklaracije o ljudskim pravima, kodiranu u vizualne smetnje), Tina VukasovićCarolyn Boyd Tomasović.

Momčilo Golub

Tema „Post pismenost“ ukazuje na mogućnost da će pismenost, kako je danas shvaćamo, biti zamijenjena novim komunikacijskim kanalima u kojima će tehnologija olakšati naše kognitivne napore da iščitamo znakove do te mjere da će ta pismenost ponovo pripadati samo rijetkima. Razvojem pametnih uređaja sve smo voljniji prepustiti strojevima da razmišljaju umjesto nas, da nam određuju dnevne rutine, pronalaze informacije, a korisničko iskustvo postaje sve jednostavnije, prirodnije i ugodnije.

– Umjetnički radovi predstavljeni na izložbi zasnovani su na principima metaforičkih vizualnih interpretacija različitih ideja i promišljanja, od motiva društvene participacije do poruka utemeljenih na eksperimentiranju u digitalnim medijima, zaključuje kustosica Julija Tomasović.

U nastavku je ulomak iz predgovora izložbe.

Sveopća žurba oblikovala je implozivno simboličko okruženje kompresiranih podataka koje se neprestano razvija kako bi što efikasnije postalo nadomjestak za verbalnu komunikaciju. Analiza suvremenog online diskursa pokazuje sve veću tendenciju niskog stupnja standardnojezičnih normi i sve češću primjenjivost razgovornih oblika, kao i akronima internetskog žargona (lol) kako bi se prilagodio potrebama brze komunikacije korisnika. Netspeak ima vrlo neformalnu tendenciju razvoja, on je metajezik društvenih mreža koji zanemaruje pravilnosti hrvatskog standardnog jezika u kojega se integrira sve više engleskih izraza jer je engleski postao novi lingua franca – jezik koji se sistematski koristi između dvoje sugovornika koji pričaju različitim jezicima. Sam engleski jezik ima tendenciju pojednostavljenja gramatike, čemu doprinosi popularna kultura koja je asimilirala verziju engleskog jezika stvorenog na društvenim mrežama, govora neopterećenog ikakvim pravilima. Pitanje je nastaje li taj jezik spontano ili je kreiran kako bi se stvorio jezik poput Orwellovog “novogovora” koji je bio pojednostavljena i limitirana verzija standardnog jezika u službi kontrole mišljenja. Ograničeni “novogovor” ograničava jezika i misli, koji su u koegzistencijskom odnosu, jer je nemoguće opisati misao ako ne postoje riječi kojima bi se misli opisale.

Maja Hrgović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...