Kupid je grčki, a Amor rimski bog ljubavi, sin Marsa i Venere, krilati dječak s lukom i strijelama. U Držićevoj Tireni Radat kaže za Kupida da je “golo diete vrlo, bez vida a s krili, / u ruci gdi drži luk i strile ognjene, / kim strielja i prži s glave pokradene…pa svaki kojega pogodi, petsat milja leti na uru gorome”.

Nova izložba Vatroslav Kuliša kojom se predstavio zagrebačkoj publici u RAGA-i (Radnička galerija) simbolično je nazvana Kupido po jednom djelu manjih dimenzija iz nove slikareve serije. Taj naziv pastoralnog prizvuka posve se uklapa u iskaz Igora Zidića o ovom umjetniku „zanesene romantične naravi, majstoru ekspresije, buntovnom sanjaru o stvarnosti, koloristu u svijetu koji se smračuje…“

Kuliša ne hvale samo domaći, već i strani povjesničari umjetnosti kao što je slavni Englez, Edward Lucie Smith koji je u katalogu predzadnje Kuliševe izložbe u Trstu istaknuo poveznice Kuliševa slikarstva s Gericaultovim, Delacroixovim i Courbetovim. Dok neki kritičari hvale Kuliševu spontanost, Vinko Srhoj mu eksplicitno prigovara pretjeranu racionalnost i površnost (Kontura 134/135) dovodeći pritom u pitanje silne reference koje je Lucie-Smith upotrijebio da bi pohvalio Kuliševo slikarstvo.

U svom najnovijem ciklusu Kuliš nastavlja stvarati efektne, vibrirajuće kompozicije koje pršte čistim bojama. One se isprepliću, ulaze jedna u drugu dijeleći podjednako zajednički prostor življenja. Kuliš u novom ciklusu eksperimentira slikajući na pleksiglasu, u metodi hinterglasmalerei-a, što znači da slika na stražnjoj strani stakla. Ovom metodom onemogućuje se gledatelju da vidi reljefnost nanosa boje koji ispod pleksiglasa dobiva novu, zaglađenu završnu strukturu. Zapakirane u pleksiglas, Kuliševe slike dobile su za njegovo slikarstvo netipičan sloj sjaja i dodatne iskričavosti koja više nego ikada mami u vrtlog fatalnog i transcendentalnog zaljubljivanja kakvo može prouzročiti samo Kupidova strelica.

U predgovoru kataloga izložbe kustos Feđa Gavrilović istaknuo je kako je Kuliševo stalno vraćanje i obnavljanje energije vidljivo u elementu kružnice koja je simbol vitalizma brojnih Kuliševih djela. Ta djela imaju moć, prema Gavrilovićevim riječima, odvesti nas na obale pune sunca i životne radosti.

Uz otvaranje izložbe, RAGA je proslavila peti rođendan i otvaranje tridesete izložbe u povijesti svoga djelovanja. S obzirom na kvalitetni i raznoliki izložbeni program u galeriji Marijana Hanžekovića (Ordan Petlevski, Branko Ružić, Šime Perić, Poletove fotografije u originalu, Lidija Šeler, Leo Junek i Vera Nikolić, Damir Sobota, Goran Trbuljak…) možemo samo poželjeti da ovaj mecena nastavi jednako predano ulagati u svoju galeriju na Radničkoj cesti 22.

Izložba Kupido može se pogledati do 8.8. od ponedjeljaka do subote od 10 do 18 h i nedjeljom od 10 do 14 h.

Vatroslav Kuliš rođen je 1951. u Vidošima. Zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti završio je 1971. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1976., u klasi prof. Šime Perića. Od 1978. do 2002. godine radio je u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” kao likovni urednik Opće enciklopedije i Hrvatskoga biografskog leksikona. Uz slikarstvo, bavio se grafičkim dizajnom i scenografijom. Autor je niza scenografskih rješenja za glumačku družinu “Histrion”, kazalište “Komedija”, “Zagrebačko kazalište lutaka” i HNK u Zagrebu. Autor je više grafičkih mapa. Boravio je na studijskim putovanjima u Parizu (Cite des Arts), Münchenu, New Yorku, Melbourneu…

Bio je član Galerije “Stećak” i Galerije “Arteria” u Zagrebu. Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj te u mnogim privatnim zbirkama u Hrvatskoj i svijetu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja među kojima su odličje “Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića” 1997., državna nagrada “Vladimir Nazor” za 2000. godinu, te godišnja nagrada Galerije “Forum” za 2003. godinu. Izlagao je na 100-tinjak samostalnih i više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

Anita Ruso

 

*Anita Ruso pisala je za Arteist, između ostaloga, o nekritičkom odnosu domaćih medija prema izložbama i o kaosu u krovnom udruženju arhitekata. Ovdje pročitajte i njezin veliki intervju s protagonistom domaće likovne scene, Tomislavom Buntakom.

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.