prvo slovo kulture

Ministarstvo kulture i drogirani majmun s katanom

 

Nakon čak nekoliko retrogradnih produljivanja rokova, o kojima zainteresirana javnost nije mogla ništa saznati s internetske stranice Ministarstva kulture, budući da je ona praktički postala stranica za osobni PR ministra Berislava Šipuša (pa umjesto bitnih informacija doznajemo gdje je Šipuš prerezao koju vrpcu na postavljanju kakvih spomenika i kome je uputio koju čestitku), napokon su objavljeni rezultati natječaja za neprofitne medije.

Neprofitnim medijima dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu 2,8 milijuna kuna. Ukupno je podijeljeno 20 potpora; 17 za postojeće medije (među kojima kvalitetom, prema ocjeni povjerenstva, dominira Forum.tm), a tri za nove medije – Fairpress, Radio Attack i Romi.hr.

VEZANI ČLANCI

Prihvativši prijedlog Stručnog povjerenstva, Ministarstvo kulture je u drugom krugu za financiranje odabralo 17 postojećih neprofitnih medija, od kojih za najvišu podršku, u visini 250.000,00 kn godišnje, pet najbolje plasiranih medija – Forum.tm, H-alter.org, Lupiga.com, Treći sektor – Civilno društvo na malom ekranu (televizija), i Kulturpunkt.hr; za srednji iznos od 170.000,00 kn, pet medija – RAD., Bilten.org, VoxFeminae.net, Crol.hr i Tris.com.hr, dok je za sredstva u visini 70.000,00 kn odabralo sedam medija – Slobodni Filozofski, Portal Stav, Nepokoreni grad/Radio borba, TV emisiju Cenzura, Radio Student, Libela.org i Muf.com.hr.

Ovi su se mediji, prema mišljenju povjerenstva, istaknuli svojim uredničkim koncepcijama, planom rada, utjecajem  i potencijalom mijenjanja medijskog i društvenog prostora. A stručno povjerenstvo za neprofitne medije čine  Ana Marija Simić, Tonči Kursar, Hajrudin Hromadžić, Zdenko Duka, Biljana Romić, Damir Hainski i Suzana Kunac.

Prvo treba reći da 2,8 milijuna kuna nije puno novca, ako uzmete u obzir da ga treba rasporediti na dvadeset neprofitnih medija, čije je postojanje u pravilu žilava borba za puki opstanak. Ali činjenica je da je ovo najkontroverzniji natječaj koji provodi Ministarstvo kulture i jedan od kontroverznijih natječaja u državi uopće. Razlozi se samo dijelom tiču premalog iznosa potpora medijima koji bi trebali kvalitetnim sadržajima oplemenjivati trusno medijsko tlo, ne podliježući diktatu senzacionalizma i komercijale. Ovaj natječaj je duboko problematičan zbog pogrešno postavljenih kriterija, jednoobraznog prosudbenog povjerenstva i upravo neshvatljive aljkavosti i neprofesionalnosti njegove provedbe.

Kriteriji za ocjenjivanje prijava na Javni poziv za ugovaranje novinarskih radova filter su kroz koji ne uspijevaju proći kvalitetni mediji fokusirani na uži spektar društvenih tema ili na područje kulture onkraj privilegiranih dnevnopolitičkih tema. Najizdašnije potpore dodijeljene su medijima koji pišu o politici u Hrvatskoj i regiji, a pritom su lijevo orijentirani. „Ispod crte“ su ostali mediji koji se na kvalitetan, inovativan i kreativan način bave, na primjer, glazbom (Ravno do dna) ili vizualnom umjetnošću (Vizkultura). Natječaj za neprofitne medije, koji raspisuje Ministarstvo kulture, surovo diskriminira medije koji se bave kulturom. Ministar Berislav Šipuš trebao bi, kad uhvati vremena od prerezivanja svih tih pustih vrpca – a toliko ih odjednom ima u ovo predizborno vrijeme! – riješiti ovaj problem.

Pročitajte kako zvuče kriteriji za procjenu prijavljenih medija.

Doprinos pluralizmu medijskog predstavljanja društvenih subjekata. Doprinos pluralizmu društvenih tema u medijima. Različitost kuta gledanja odnosno pristupa u prikazu pojedinoj temi. Doprinos afirmaciji građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava. Ispunjavanje funkcije nadzora ekonomski i političkih moćnih. Informativna “širina” komunikacije. Kontekstualna “dubina” komunikacije.

Čitajte ove kriterije naglas, zabavno je. Usput možete razmisliti postoji li uopće veza između ovih kriterija sa stvarnim medijima, recimo onima u kulturi. Može li portal koji sustavno, pasionirano i kvalitetno prati likovnost, zadovoljiti imperativ da ostvari „doprinos afirmaciji građanskih, političkih i socijalnih ljudskih prava“?

Ako vas čude ovi „kriteriji“, napisani jezikom policijskih izvještaja iz viceva, niste jedini. Čude se i članovi povjerenstva. Očito je. Jer, ako pogledate bodovne liste u kojima je njih sedmero bilježilo svoje ocjene medija, vidjet ćete upravo dirljivu zbunjenost. Na sedam različitih tablica s bodovima, sedam je različitih viđenja u kojoj mjeri određeni mediji zadovoljavaju određeni kriterij. Nije tu čudno što postoje razlike – ljudi nisu strojevi, subjektivnost je nepromjenjiv faktor. Ali čudno je što su oscilacije tako divlje. Zamislite drogiranog majmuna kako barata katanom. O takvim se oscilacijama radi.

Na primjer, od jednog ćete člana povjerenstva dobiti 24 boda za „doprinos pluralizmu medijskog predstavljanja društvenih subjekata“. Drugi će vam dati 11. Treći 16. Četvrti 5. Tu vam mozak već počinje izgarati u pokušaju da pokušate razumjeti procese donošenja ovih odluka.

Portal Arteist.hr prošle godine nije prošao na natječaju. Jedini prigovor koji mu je upućen u obrazloženju, ticao se tobožnjeg ograničenog dosega. Odluka kojom je onemogućen razvoj i dovedeno u pitanje medija koji s minimalnim sredstvima i golemom voljom izvrsnih autora u posljednjih nekoliko godina postao najvažniji i najposjećeniji nezavisni portal za kulturu, glasi ovako: “Među medijima koji se bave praćenjem, ali i proizvodnjom kulturno relevantnih sadržaja, Arteist nedvojbeno pokazuje potencijal da se svojom profesionalnošću i kvalitetom nametne kao jedno od važnijih mjesta i prostora sve zapostavljenije sfere umjetnosti i kulture u svim njezinim oblicima i dimenzijama. Povjerenstvo je prepoznalo i vrednovalo razinu profesionalnosti, kao i veliku količinu autorskih tekstova koje medij proizvodi. Međutim, prema jednom od ključnih kriterija Natječaja, kriteriju dosega, dostupnosti i utjecaja medij je, zbog svoje (zasad još uvijek) slabije vidljivosti i odjeka slabije i ocijenjen, te u snažnoj konkurenciji medija prisutnijih i glasnijih u domaćem virtualnom prostoru na ovogodišnjem Natječaju ipak nije izborio potporu.“

Uredništvo Arteista je Ministarstvu kulture uputilo žalbu s predočenim statistikama. Stigla je isprika – njihov je propust, vidi stvarno, najčitaniji smo domaći portal za kulturu, bravo, ali sad je kasno, neka pokušamo dogodine opet.

Arteist je i ove godine ostao „ispod crte“. S dosegom ovaj put nemamo problema, dapače.

Projekt Arteist.hr ističe se kao vrlo zanimljiv i ažuran portal koji stremi svestrano pratiti kulturne događaje i fenomene kroz komentare, analize i autorske osvrte, neki od kojih su stekli i visoku popularnost pa i kultno sljedbeništvo. U tom smislu Povjerenstvo prepoznaje doseg i potencijale medija, kao i urednički te autorski energični zamah u proizvodnji sadržaja portala.

A sad slijedi „ali“. Ove godine prigovor ide na račun dubine sadržaja, za koju smo prošle godine dobili „pohvalu“, a sad nam spočitavaju nedovoljnu dubinu – sve to unatoč lako provjerljivoj činjenici da se Arteist nije mijenjao, osim što je ojačao dio likovnih i kazališnih kritika, u kojima, dopustite nam da se pohvalimo – rasturamo! Ali trebalo je nešto upisati u sve te kućice – pa je i upisano, eto tako, ofrlje.

Tko ima viška vremena i volje, može se zabavljati tablicama bodovanja iz kojih se iščitava upravo manična proizvoljnost i potpuno zanemarivanje kriterija i indikatora iz Javnog poziva. Nameće se pretpostavka da barem dio članova povjerenstva vjerojatno nije ni bio upoznat sa sadržajem barem dijela prijavljenih portala.

Mi smo čitali prošlogodišnja i ovogodišnja obrazloženja odbijenica medijima koji se bave kulturom i pop-kulturom. Kao i u slučaju s Arteistom, jedne godine vam spočitavaju nešto što su prošle godine pohvalili. A vi u međuvremenu sve radili isto. To više nije subjektivnost povjerenstva. To se ne može objasniti ničim osim mušičavom i neodgovornom proizvoljnošću koja nema nikakve veze s uspostavljenim kriterijima, baš kao što ni kriteriji nemaju nikakve veze s neprofitnim medijima.

Maja Hrgović

Imate mišljenje? Iskažite ga!
Loading...