Udruga za promicanje izvedbenih umjetnosti i kulture “Pod galgama” iz Koprivnice krajem prošle godine objavila je zbornik razgovora i članaka o Krleži i njegovom odnosu  prema Europi, „Krležin EU/ropski furiosum“ – razgovori s Krležinim suvremenicima i pogledi studenata-krležofila.

Ovom vas prilikom pozivamo na predstavljanje knjige koje će se održati 8. rujna u 19 sati u Kulturno Kreativnom Centru Pixel u Koprivnici.

Knjiga „Krležin EU/ropski furiosum“ začeta je 2013. godine kada su Bojan Koštić, danas  –  glavni tajnik udruge Pod galgama a  tada –  student-krležofil, i Suzana Marjanić,  predavačica-krležofilka s  jednom knjigom o Krleži iza sebe, zajedno uređivali rubriku o Krleži u sada preminulom dvotjedniku za kulturu  Zarez. U tom razdoblju objavljeno je 10 razgovora (Goran Matović, Ivo Štivičić, Bora Ćosić, Ivan Glišić, Mirjana Stančić, Silvana Čengić Voljevica, Velimir Visković, Latica Ivanišević, Jevgenij Paščenko i Branko Hećimović) koji su (u razgovoru s Mirjanom Stančić pridružila se Vesna Radaković-Vinchierutti iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža) objavljivani u Zarezu, a sada i u  zborniku radova.

Uz krležofilne razgovore, drugi dio knjige sadrži krležofilne eseje i članke (neki  su također prethodno objavljeni u Zarezu) studenata i studentica koji su uglavnom svi  pohađali kolegije Miroslav Krleža: Vječno Žensko i Ono Političko, Krleža: književna i politička antropologija i/ili kolegij Krležin feminizam i negativna antropologija. Ukratko, drugi dio zbornika sadrži  17 eseja, članaka i fragmenata koji se bave komparativnim analizama Krležinih djela, prikazima, recenzijama i  kritičkim osvrtima. Među tih 17 eseja je i diplomski rad arteistove kazališne kritičarke Anđele Vidović.

Urednici knjige ovom će prilikom ugaslom Zarezu odati posmrtnu počast, budući da više ne izlazi u tiskanom izdanju. Urednicima knjige će se za ovu priliku pridružiti i Goran Matović, direktor Festivala Miroslav Krleža, Irena Šekez Šestrić i njena kći Iskra. Kao duhovni sugovornik, predstavljanju će se pridružiti i veliki mađarski pisac Béla Hamvas (1897-1968) u interpretaciji Zorana Kelave, kako bi se pojačale već ionake snažne spone Krleže i Mađarske, odnosno hrvatske i mađarske književnosti.

“Možemo reći da se kao crvena nit vodilja navedenim radovima proteže vizura na socijalni angažman Krležine umjetnosti ili kao što je Velimir Visković za Krležino shvaćanje umjetnosti naveo u Krležološkim fragmentima da Krleža ‘odbija ideju o umjetnosti koja bi bila svedena na puko poigravanje književnim formama i konvencijama u larpurlartističkoj socijalnoj izolaciji; prava umjetnost se po Krleži ne odnosi samo na solipsistički dijalog s tradicijom i istraživanje novih formi i umjetničkih prosedea’ (str. 5). Sasvim točno; odnosno, Krležinim riječima iz Antibarbarusa – tendenciozno, ali bez tendenciozne fraze. Ili krležofilno, ali bez fetišizma. Odnosno, u ovom slučaju – s ljubavlju, ali bez ljubavne fraze.”

– iz predgovora “Krležofilni uvodnik bez fetišizma ili o kontekstualizaciji ove knjige”.

MR

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.