Povodom međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja pojedini muzeji znali su organizirati manifestaciju Mjesec muzeja. Ove godine, čini se, muzeji će slaviti samo svoj dan, bez dodatnog mjeseca koji bi mu baš dobro pristajao. Potaknulo me to na pisanje o tim misterioznim ustanovama. Nekada čuvaoci baštine i umjetnosti, muzeji su danas mjesto susreta publike i raznih kulturnih sadržaja više nego što su ikada u povijesti bili. Interdisciplinarnost i interaktivnost temelji su na kojima se podižu muzeji današnjice. Takvi temelji jamci su publici da će posjet muzeju ostaviti trajnu težinu u njihovoj vrijednosnoj životnoj prtljazi što podrazumijeva kulturno uzdignuće duha i pobuđivanje znatiželje za umjetnost i druge kulturne sadržaje.

U zemlji u kojoj djelatnosti tercijarnog sektora (ugostiteljstvo i turizam) posve preuzimaju primat u punjenju državne blagajne, pričati o dohodcima koji se ostvaruju u kulturnoj domeni čini se logičnim. Turisti, osim u prirodi i gastronomiji,  dolaze uživati u kulturnoj baštini kroz koju upoznaju identitet lokalnog stanovništva, pa onda i naroda. Da kultura u Hrvatskoj nema strateško značenje govori činjenica o nepostojanju cjelovite kulturne politike koju, čini se, važnom ne smatra ni samo ministarstvo. Ne čudi stoga da ni u široj javnosti donošenje cjelovite kulturne politike nije prepoznato neizbježnim (poput recimo donošenja cjelovite obiteljske politike koju nasušnom potrebnom ne drže više samo dežurni demografi i pojedine udruge civilnog društva).

Osim toga, o (ne)strateškoj važnosti kulture u Hrvatskoj govore i brojke: iz proračuna RH na kulturu se u 2017. odvaja manje od jedan posto sveukupnog javnog novca. Srećom, za kulturne sadržaje budžeti se određuju i na gradskim i županijskim razinama. Premda je opći dojam da Zagreb za kulturu izdvaja najveći postotak javnog budžeta, taj je iznos bio manji od 7% gradskog proračuna u 2016. U Splitu, postotak izdvajanja za kulturu se od godine do godine kreće od 10 do 13%, a u Rijeci je također 13%. U Dubrovniku je on, čak i kad se iz izračuna izdvoji Zavod za obnovu Dubrovnika koji brine o baštini, blizu 20%. Ukupan prijedlog do sada neusvojenog Proračuna Grada Dubrovnika – razdjela Kultura (koji uključuje i financijske planove 12 ustanova u kulturi kojima je Grad osnivač) za 2017. godinu iznosi 113.342.500 kn te je veći za 5,8 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije, a za čak 24 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu.

Osim gradskog i županijskog novca, ukupnom novcu koji se u Hrvatskoj izdvaja za kulturu dodaje se i niz parafiskalnih nameta (spomenička renta; 12,41% dobiti od igara ne sreću; obavezne kontribucije za Hrvatski audiovizualni centar koje plaćaju prikazivači filmova i TV pretplata).

Kulturnjaci- ljudi nazbilj ili ljudi nahvao?

Unatoč općenitom dojmu da su kulturnjaci, držićevski rečeno- ljudi nahvao, ili današnjim rječnikom- rezignirani uhljebi koji nalik nikad dovoljno razvijenom djetetu ostaju vječno privijeni uz grudi one koja im omogućava  preživljavanje (čitaj: državne i gradske blagajne), postoje ustanove u kulturi koje, zahvaljujući promišljenim strategijama svoga vodstva uspijevaju biti sve suprotno od uhljebljenih parazita. One se ističu po svojoj proaktivnosti, bogatim programima u koje je na više razina uključena lokalna zajednica kao i turisti, ali i po ostvarenim prihodima koji su dokaz da se entuzijazam i kultura mogu i unovčiti bez postavljanja profita kao glavnog i jedinog cilja njihova djelovanja. Živi primjer takve ustanove  je dubrovačka ustanova u kulturi, Dom Marina Držića. Iako se najčešće percipira kao muzej Dom Marina Držića registriran je kao Ustanova u kulturi što omogućuje bavljenje i drugim aktivnostima, a ne samo muzejskom djelatnošću. Kroz prethodno razdoblje (2013-2016) Dom Marina Držića se raznim aktivnostima, izložbenim, edukativnim, izdavačkim i istraživačkim projektima, terenskim radom kao i tehnološkim inovacijama uzdignuo u nezaobilazni čimbenik u kulturnoj ponudi Grada Dubrovnika te tako posljedično i ostvario najbolje rezultate od osnutka ustanove.

Ove godine u DMD posebno su uprte oči svih onih koji su svjesni Držićeva (1508.-1567.) značenja za našu i europsku književnost. U 2017. godini Dom Marina Držića nizom raznovrsnih programa obilježava 450 godina smrti našeg najvećeg komediografa.

Ravnatelj ove naizgled male, ali nadasve aktivne ustanove,  gospodin Nikša Matić, pojašnjava kako je obljetnička godina posebna prilika u kojoj se  svakom posjetitelju želi omogućiti što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića, ali i predočiti život renesansnog Dubrovnika.  Ističe kako je DMD jedna od rijetkih ustanova u kulturi koja sve prijavljene programe javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika besprijekorno realizira što djelatnike DMD-a čini vrijednim dionicima u kulturi, dakle ljudima nazbilj, a nikako parazitima. To su, kako kaže sam Vidra “ljudi blazi, ljudi tihi, ljudi mudri, ljudi razumni” zaključuje ravnatelj DMD-a citirajući dio prologa negromanta Dugoga Nosa iz Dunda Maroja.

Zlato je amor?

 “Prvenstveni cilj svake ustanove u kulturi je iznjedriti kvalitetan kulturni sadržaj za naše posjetitelje gdje se trka za profitom ne smije pretvoriti u ad hoc nekvalitetne sadržaje. Mišljenja sam kako je Dom Marina Držića vrlo uspješan u tome. Posvećujemo veliku pažnju informatizaciji i prezentaciji vlastitih sadržaja i aktivnostima na Internetu, društvenim mrežama i elektronskim medijima. Takav pristup informiranju građana, turista, prošlih i budućih posjetitelja očekivano je rezultirao stalno rastućim brojem posjetitelja. U 2016. godini Dom Marina  Držića posjetilo je gotovo 40 000 posjetitelja što je veliki skok sa 16 000 zabilježenih u razdoblju prije 2013. godine. Posljedično tome došlo je do porasta vlastitih prihoda koji su lani iznosili  94.467 kuna. To nas približava jednom od ciljeva našeg rada a to je ostvarivanje što većeg samostalnog dohotka jer on u konačnici vodi do povećanja učinkovitosti i efektivnosti rada ustanove u cjelini. Po mom sudu najvažnije karike koje donose prosperitet i zadovoljstvo u segmentu kulture su dobra komunikacija i suradnja između svih dionika u kulturi, kao i sposobni i odgovorni ljudi – menadžeri u kulturi koji zajedno sa svojim timovima realiziraju postavljene programske ciljeve.“

U skladu s već tako poznatom trkom za profitom muzejske ustanove u turističkim gradovima kao što je Dubrovnik često ne posvećuju pažnju lokalnom stanovništvu koje je tijekom sezone marginalizirano i nerijetko izbačeno iz starih gradskih jezgri.

“Kroz besplatne radionice Doma Marina Držića prošlo je preko 500 učenika osnovnih i srednjih škola. Tradicionalno održavamo višemjesečne besplatne likovne, glazbene, dramske i filmske radionice za djecu. Ustanova posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti i važnosti edukacije kroz praksu kroz koju se želi mlade približiti Držićevu životu i djelu. Odnedavno na svojoj internetskoj stranici imamo sva Držićeva djela i to u PDF, online, ali i u EPUB formatu što posebno raduje ljubitelje elektronskih uređaja za čitanje. Kada je riječ o brizi za naše sugrađane istaknuo bih i besplatna tematska vođenja Gradom “Đir s Marinom Držićem” tijekom kojeg smo obilazili mjesta povezana s likom i djelom Marina Držića, a naš đir je završavao posjetom Domu Marina Držića. Zbog iznimnog broja zainteresiranih u “Đir s Marinom Držićem” idemo opet početkom jeseni. Osim toga, u obljetničkoj godini, u vremenu kada Grad još nisu preplavili turisti, lokalnom se stanovništvu nudi i raznovrstan izložbeni program. Već su otvorene dvije izložbe “U traganju za renesansom – staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području“ i “Slatko brijeme od prolitja”. Na prvoj su predstavljeni predmeti od stakla pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima dubrovačkog područja s naglasak na predmete iz razdoblja renesanse odnosno “zlatnog doba Dubrovnika“ (15. i 16. stoljeće). Druga izložba donosi crteže i skulpture dubrovačkog slikara Josipa Škerlja i kipara Vedrana Grabovca. Slijedi otvorenje samostalne izložbe Antona Vrlića pod nazivom “Ostakljeni Držić”  u kojoj će se prezentirati umjetnikov novi ciklus radova koji su nastali u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića. U nastavku programa producirat će se grafička mapa inspirirana Držićevim djelom čiji je autor akademski grafičar Lukša Peko kao i grafičke mape Zdenke Pozaić, Maje S. Franković i Nevenke Arbanas.“

Je li držićologija još živa i što možemo po tom pitanju napraviti u znanstveno- istraživačkom smislu?  Povodom 400 godina Držićeve smrti izašao je zbornik Putevima kanonizacije koji sadrži 48 tekstova iz pera 45 držićologa koji su nastali od 1890. do 2008. godine. Što je s izdavaštvom i istraživanjem od 2008. do danas?

„Koncentrirali smo se na izdavaštvo, prijevode i prilagodbu Držića književnim vrstama u kojma se do sada nije nikada pojavljivao. Već smo imali predstavljanje knjige “Držić na Igrama – kronika tragom kritičkih zapisaHrvoja Ivankovića u organizaciji Doma i Dubrovačkih ljetnih igara. U obljetničkoj 2017. godini u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika planiramo izdavački projekt prijevoda Dunda Maroja na engleski jezik. Osim toga izlazi i strip “Novela od Stanca“ autora Dubravka Kastrapelija. Izdavanjem stripa želimo Držića približiti što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice tinejdžerima. Izdajemo i monografiju “Vjertuoz i negromant Marin Držić” autorice Mire Muhoberac i knjigu “Nesan Marina Marinova (Držića)” autora Davora Mojaša.

Nastavljamo i s nizom zanimljivih predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa, a sve u svrhu misije Doma Marina Držića koja teži postati znanstveno istraživački centar za proučavanje Držića.

Već radimo na postavljanju temelja za istraživački centar što nas je odvelo u međunarodne suradnje. Posebno smo ponosni što smo uspjeli dogovoriti posudbu tri raritetna izdanja Držićevih djela iz čuvene milanske Biblioteca Nazionale Braidense koje će se u srpnju predstaviti javnosti u Domu Marina Držića (Tirena i PIESNI MARINA, | DARXICHIA VIEDNO | STAVGLIENE | SMNOSIM | DRVSIM LIEPIM | STVARMI | M. D. L. I. iz 1551. te još jedna Tirena iz 1630. godine).

U međunarodnu suradnju uključili smo učenike Gimnazije Dubrovnik koji sudjeljuju u interdisciplinarnom projektu ”Renesansno nasljeđe Dubrovnika i Firenze”. Zajedno s ravnateljicom gimnazije Katarinom Tolja posjetili smo crkvu sv. Ivana i Pavla u Veneciji gdje je pokopan Marin Držić.

Kakva nas kazališna uprizorenja Držića čekaju ove godine? Usude li se redatelji još uvijek postavljati Držića?

“Često zaboravljamo na male kazališne družine i njihovu važnu ulogu u kulturi naših gradova.

Trudimo se surađivati upravo s njima. U suradnji s produkcijskom kućom Camerata Ragusina bit će postavljen scenski prikaz/predstava Posljednji pijer autorice Slavice Stojan te producentice i realizatorice Brigite Masle Dražinić kao i Novela od Stanca u suradnji s kazališnom družinom Kolarin.

U 2016. ostvarena je značajna suradnju s Midsummer scene ljetnim festivalom (projekt Grada Dubrovnika i TZ Grada Dubrovnika) koji je  pokrenut 2014. godine kao platforma za međunarodne umjetničke koncepte i suradnje.  Midsummer scene festival će kroz prigodni program radnog naslova Držić meets Shakespeare čitati i glumiti ulomke iz Držićevog Dunda Maroja i Skupa na engleskom jeziku.

Osim toga, neovisno o našem programu redatelj Ivica Kunčević ponudio je dubrovačkoj publici u Kazalištu Marina Držića novo uprizorenje Skupa.“

Još jedna hvalevrijedna suradnja tri ustanove u kulturi Grada DubrovnikaUmjetničke galerije Dubrovnik, Doma Marina Držića i Dubrovačkog simfonijskog orkestra pokrenuta je u sklopu svečanog obilježavanja obljetnice smrti Marina Držića.

„Dum Marin preminuo je 2. svibnja 1567. godine. Upravo na taj dan održat će se koncert njemu u čast na taraci Umjetničke galerije Dubrovnik. Na koncertu će nastupiti Gudački komorni ansambl DSO-a pod ravnanjem Đela Jusića, ansambl Plazarius te klapa Kaše, a izvest će se prigodna, kako renesansna glazba iz Držićevog vremena, tako i glazba iz mjuzikala rađenih prema Držićevim djelima kao što su Dundo Maroje, Dan od amora, scenska glazba iz Hekube i druga. Posebnu čar koncertu donijet će stihovi posvećeni Marinu Držiću koje će između glazbenih izvedbi čitati akademik Luko Paljetak.“

Dom Marina Držića, smješten u Širokoj ulici u površinski maloj kući izgrađenoj u 15. stoljeću po svojoj muzejskoj zbirci još uvijek se ubraja u skromne muzeje i ravnatelj Matić je svjestan da na postavu treba još puno raditi. „Riječ je o staroj gradskoj kući u kojoj nisu dopušteni veći zahvati niti izmjene u strukturi interijera. Potrebno je dakle bez velikih intervencija napraviti stalni postav koji će ostaviti prostora i privremenim izložbama. Paralelno s brendiranjem ustanove i osmišljavanjem novog vizualnog identiteta potrebno je raditi i na bogaćenju zbirke predmeta koji će činiti stalni postav muzeja. Tijekom prošle godine nabavili smo tri nova muzejska izloška: renesansni zlatni prsten s nebrušenim rubinom, kakav je nosio i sam Držić te dvije skulpture- odljev u gipsu i brončani odljev- portreti Marina Držića s kraja 19. stoljeća koje je izradio kipar Ivan Rendić. Ove godine postav smo obogatili i s deset vrijednih predmeta koji vjerno imitiraju renesansne staklene posuđe. Replike je izradio William Gudenrath, jedan od najpoznatijih i najvještijih svjetskih puhača stakla. Njegov rad vezan je za Studio najvećeg svjetskog muzeja stakla – Corning museum of glass u New Yorku. Osim toga, želimo u suradnji s domaćim umjetnicima i svim ostalim rukotvorcima isproducirati autohtone suvenire koje ćemo nuditi turistima kako bi se u svoje zemlje vraćali s autentičnim podsjetnicima na Marina Držića, Dubrovnik i Hrvatsku.“

Dom Marina Držića jedan je od onih primjera dobre kulturne prakse koja ne crpi do beskonačnosti povjerenu joj baštini već je nadograđuju kvalitetnim sadržajima s kojima se posjetitelji poistovjećuju. Ovaj maleni dubrovački muzej dokaz je da se i bez vizualno privlačnog i super modernog postava može privući ljude autentičnim sadržajima. Na koncu, kako kaže sam Vidra u prologu Skupa: „…tko sve dava, vele dava, tko srce dava, svega sebe dava.“

Anita Ruso

Komentiraj ovaj tekst!

Primajte teme iz kulture
u vaš inbox

Prijavite se za primanje arteistovog newslettera i jednom tjedno ćete dobiti najzanimljivije teme iz kulture.